Senin, 29 April 2024

ANALIZA JURIDIKU KONA-BA FALSIFIKASAUN DOKUMENTUS IHA DIRESAUN NASIONAL TRANSPORTE E TERRESTRE DILI TUIR CONDIGU PENALTIMOR-LESTE

 

ANALIZA JURIDIKU KONA-BA FALSIFIKASAUN DOKUMENTUS

OU NOTASAUN TEKNIKA IHA DIRESAUN NASIONAL TRANSPORTE

E TERRESTRE DILI TUIR CONDIGU PENALTIMOR-LESTE

Seminariu proposal


 

 

Husi

Margarida de Jesus Soares

20.02.01.011

UNIVERSIDADE DA PAZ FAKULDADE DIREITU

DEPARTAMENTO HUKUM PIDANA

TINAN ACADEMICO 2023

 

 

        LIAN  MAKLOKEN

    Nu’udar ema ne’ebé iha fiar uluk nana’in hakarak hanai hahi no agradese ba Aman Maromak tanba grasa no tulun ne’ebé mak hodi akompaña nafatin no hodi proposta seminariu ida ne’e ho nia titulu mak: ANALIZA JURIDIKU KONA-BA FALSIFIKASAUN DOKUMENTUS OU NOTASAUN TEKNIKA IHA DIRESAUN NASIONAL TRANSPORTE E TERRESTRE DILI TUIR CONDIGU PENALTIMOR-LESTE

Iha prosesu hakerek nia laran, hakerek nai’n hasoru dezafiu no difikuldade oi-oin nomos limitasaun barak maibe buat hirak ne’e hakerek nain bele hakat liu ona ho diak no tuir planu ne’ebé mak orientasaun nomos hetan ajuda  apoiu no hatudu dalan husi parte hotu. tanba ne’e hakerek na’in lahaluhan hato’o agradese  wa’in ba:

1.     Dr. Adolmando Soares Amaral, Lic, Eco. MM; nu’udar Reitor Universidade da Paz ne’ebé mak kontrola ba fakuldade hotu.

2.     Dr. Leonito Ribeiro SH.,MH; Hanesan Dekanu Fakuldade Direitu, Universidade da Paz.

3.     Francisco Amaral da Silva, SH.,M.H.,QIA; nu’udar xefe programa siensia  Direitu iha Universidade da Paz.

4.     Francisco Amaral da Silva, SH.,M.H.,QIA; nu’udar dosente orientador ba dahuluk (I) ne’ebé mak apoiu no oferese tempu tomak hodi orienta ona hakerek nai’n durante ne’e

5.      Joco Sarammento Capela, Lic. Dir., M.D nu’udar Dosente orientador ba daruak (II) ne’ebé mak apoiu no oferese tempu tomak hodi orienta ona hakerek nai’n durante ne’e

6.     Ba familia liliu inan-aman ne’ebé mak fo apoiu maka’as ho domin tomak ba prosesu estudu nian, tuir kbi’it material no espiritual ba susesu hakerek na’in nian.

            Ho nune’e hakerek na’in akresenta katak, koñesimentu no matenek ne’ebé mak    hakerek na’in iha sei iha limitasaun no menus. Tanba ne’e mak hakerek nain konsiste katak iha kritiku no sujestaun ne’ebé mak konstrutivu husi dosente no belun sira ho hanoin atu desenvolve no haloos konteudu balun iha proposta seminariu ne’e iha tempu tuir mai. 

   

                  Dili ..…/ ……./2023

   Hakerek nain

 

 

             (Margarida de Jesus Soares)

 

 

 

 

 

 

MOTO

 


Wainhira sei iha biban, seforsu halo buat diak hotu ne’ebé ita bele

wainhira laiha biban, buat hotu ita sei labele.

 

 


Wainhira ita iha biban ka oportunidade atu estuda ou eskola ka servisu, ita utiliza energia maximu ka hakas-an hodi estuda ou servisu aproveita ho didiak tanba tempu lao daudauk ona, tempu la hein ita, maibe ita mak duni tempu, no halao servisu diak no responsabilidade.

Wainhira tempu laiha ona ita sei labele halo buat barak tuir ita-nia hakarak maibé tempu la permite ona.

 

       


KAPITULU I

INTRODUSAUN

1.1.       Antesedentes.

          Regulamento ameasas ba falsifikasaun dokumentus sai hanesan ofensas formal néebé konsidera efeitu ona wainhira asaun née  konsidera krime. Iha ofensas formal ne’e relasaun kausal dala ruma sei presija mos ofensas material maibe diferente ho nesesária.Tamba ofensas materia née labele formula hamutuk ho ofensas formal tamba née proibidu tebes firme hho aktu ida no efeitu sira nébé mak separadu e akordu mos ho o tempu.

Dispozisaun ba pozisaun kontra lei no krime ba falsifikasaun dokumentus espesifakamente definidu ona iha código penal Timor-Leste artigo 303 falsifikasaun nebe mak registu kona-ba dokumentus privadu  mas la klasifika ho dokumentus formalidade legal ba pessoal nebé mak halo falsifikasaun tenke hetan pena de multa ho pena prizaun (komarka) tinan tolu (3), esplikasaun katak ba pessoal nebé mak utiliza ema nia dokumentus no laos ninia maibe ema seluk nia atu hodi hetan lukru ou iha objektivu ruma, maka pessoal nain ba dokumentu refere hatene tuir katak pessoal ho identidade ida ne’e utiliza nia dikumentu mak pessoal née sei hetan sansaun pena is ka pena prizaun (komarka) tinan tolu (3). Lei internasional sirkular ou ekonomize salva dokumentus falsu enkuantu iha artigu 244 Dezobidensia código penal Timor-Leste nebé esplika, kona-ba penais ba ema nebé la halo tuir ka la halo tuir nafatin ordem ka mandadu lejimu komunika dun regulamentu nebé autoridade kompatente maka fo sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu (3) ka sei multa maka atu etimar ka halo dokumentus falsu, diskusaun juridika ba kazu ne’ebé maka bele hetan solusaun nudar objetu ida ba analiza hodi uja ba atu haforsa rekursu humanu especialmente iha rekursu Lei Penais.

Kona-ba ameasa penais ho artigo 303 ba ajente nebé maka halo tuir ema nia dokumentus ou falsifika ema nia dokumentus ne’e ho objetivu atu halao nia atividade ho dokumentus falsu maka sei konsidera hanesan orijinál tamba iha pessoal balu maka falsifikada tiha ona, “signifika katak iha pesoál balu maka halo ona dokumentu ne’e hanesan ho dokumentu orijinál”. Embora inklui elementu ne’e maka kontra Lei ne’ebé maka formalmente no lei konsidera fraude ne’e hanesan krime hasoru nasaun tanba bele mós falsifika dokumentu privadu no kontra kódigu penal artigu 303, maibé aktu ne’e aumenta ba nafatin hahu husi komunidade iha sidade kapitál mai to’o munispiu e mos to’o iha suku no aldeia ona.

Komunidade iha sidade ne’e barak mak iha kapasidade no kreatividade bazeia ba esperiénsia no mundu teknolojia ne’ebé maka modern hanesan Makina Printer, Komputador no tempu agora ne’e pessoal barak mak eskritura jeralmente emitar objetu hotu sai hanesan. Ho objetu orjinal sira seluk ne’ebé maka nia natureza hanesan mos orjinal, ho Termos de Emitasaun, hanesan eskritura ne’e halo osan, ou osan ho papel (Dinheiro de Papel) ho Banku atu hare hanesan eskritura orijinal, kondenasaun ba emitador sira ne’ebé maka halo ba Moeda iha artigu 307 defini katak: 1 ema né’ebé halo kontrafasaun ba moeda ka depresiasaun ba moeda metaklika litijima, ho intensaun atu hatama iha sirkulasaun hanesaan verdadeira, sei hetan pena prizaun tinan tolu (3) to’o tinan sanulu (10) inklui emita mos moedas entaun moedas orjinal lebele aumenta ka menus atu aumenta, tamba sirkulasaun moedas falsu iha komunidade nia let iha ona antes hetan kontrolu hosi

Banku, tamba iha diferentes moedas falsu ho moedas orjinal ka (dinheiro de papel) hanesan ne’ebé maka emitador sira halo nia eskritura hanesan ho orijinal. Relasaun ho asuntu iha investigasaun sobre moeda papel maka foin hatene katak iha duni diferensia ba material ne’e. No material ida ne’e mos presija hatama ba karta diskrisaun de akuzasaun sai hanesan prova ida ba julgamentu iha tribunal no prepara ba, relatorio de exame (Berita acara pemeriksaan) Sera que uza ba baze hodi akuzasaun. Hasoru pessoas ne’ebé maka halo pasajen ba moeda falsa, ho sujeitu iha artigu 308 esplika, objetu ida né’ebé maka hamenus moedas ho intensaun atu tama iha artigu anterior adrkire atu hatama iha sirkulasaun ka hatama duni iha sirkulasaun, fa’an ka, meiu naran ida, difunde moeda kontrafeita ka depresiada hanesan moeda verdaeira, sei hetan pena prizaun tinan rua (2) to’o tinan nen (6). Krime hanesan né’e sempre mosu tamba iha reklamasaun ou iha tamba liu hosi relatorio, hosi festas ida né’ebé maka perda ona. kazu ida ne’e iha igualdade presepsaun hosi mutivo ida. entre promotor ho investigador tenke hanesan. Por isso parte nebe maka halo investiga ne’e ou halo promotor né’e idak-idak presija firme ho sintidu transparancia atu hamosu Objetivu hosi lei né’ebé maka hanesan iha los no justu.

Portantu ho prosesu liguidasaun espera katak iha duni transparancia ba komonidade hodi hetan lia los. esperansa ho iha peskija ida no transparancia née bele hetan no ajuda serbisu hosi instansia hirak né’ebé relevansi liu-liu atu hamenus prosesu liguidasaun. Bazeia ba problema sira iha leten, peskizadór sira iha interese atu halo peskiza no hatama iha forma Proposal-Monografia, nian maka kona-ba (Analiza Juridiku kona-ba Falsifikasaun Dokumentus ou Notasaun Teknika Tuir Condigu Penal Timor-Leste).

1.2.      Formulasaun Problema

Bazeia ba antesedente iha ne’ebé hakerek nain elabora ona iha leten ho ida ne’e hakerek nain mos sei elabora formulasaun problema mak hanesan tuir mai ne’e:

1)   Tamba sa mosu falsifikasaun dokumentus ou notasaun tekniku iha Diresaun transporte e Terestre ?

1.   Prosesu oinsa Kona-ba fasifikasaun dokumentus nian Tuir Codigu penal Timor-Leste ?

1.3.       Objetivu Peskiza

1.3.1. Objetivu Jeral

1.   Atu hatene kona-ba analiza rejime Juridiku kona-ba kontrola falsifikasaun dokumetus nian

2.   Atu hatene no analiza kona-ba falsifikasaun dokumentus tuir Codigu penal Timor-Leste.

1.3.2. Objetivu Espesifiku

1.   Oinsa bele hatene klean liu kona-ba esforsu governu nian hodi kombate falsifikasaun dokumentus nia né’ebé ohin loron sei buras hela iha nasaun RDTL ida ne’e.

2.   Hodi hetan Licenciada de Direitu iha Kampus (UNPAZ), liu-liu iha Faculdade de Direitu.

 

1.4.       Benefisiu Peskiza

1.4.1. Benefisio Teoria

1.   Tau hamutuk hanoin né’ebé konstrutivu atu atinji ba dezenvolvimentu siénsia de direitu, einjeralmente no espesífika ba direitu administrasaun estadu né’ebé relasiona ho implementasaun kona-ba falsifikasaun dokumentus ou notasaun teknika tuir Codigu Penal Timor-Leste.

2.   Hariku referensia literatura no utilija sai hanesan materia de referensia ba peskiza iha futuru oin mai.

1.4.2. Benefisio Pratika

1.   Dezemvolve hanoin no haluan hakerek nain, nuné’e hetan hanoin no abilidade hakerek ba siénsia né’ebé iha, liu-liu kona-ba “Analiza Juridiku Kona-ba Falsifikasaun Dokumentus Ou Notasaun Tekniku Bazeia Ba Codigu Penal RDTL”

2.   Fo resposta ba problema né’ebé identifika liu husi rejultadu peskiza, iha parte “Analiza Juridiku Kona-ba Falsifikasaun Dokumentus Ou Notasaun Tekniku Bazeia Ba Codigu Penal RDTL.

 

 

 

KAPITULU II

FUNDAMENTU TEORIA

2.1. Fundamentu Téoria

2.1.1.  Teoria da Lei

          Lei ka Regulamentu lejizlativu[1] mak regulamentu estadu nian iha nivel sentrál no mós iha nivel rejionál rejiaun sira néebé forma bazeia ba autoridade estatutaria, iha karakterístika sira atribuisaun ka delegasaun. Estabelesimentu iha regulamentu estatutáriu sira né’e[2]hanesan parte ida husi prosesu formasaun lei foun ida, tanba lei née inklui lei ida prosedimentu, prosedimentu, kortezia, no lei kostumeira.

Iha formasaun ba lei lejislasaun, iha teoria oioin néebé presiza kompriende husi dezeñu ka planeadu mak hanesan, teoria nivel norma. Hans Nawiasky, estudante ida husi Hans Kelsen dezenvolve ninia profesór nia teoria kona-ba teoria nivel norma relasiona ho pais ida.

Hans Nawiasky dalam bukunya “Allgemeine Rechtslehre” mengemukakan bahwa sesuai dengan teori Hans Kelsen, suatu norma hukum negara selalu berlapis-lapis dan berjenjang yakni norma yang di bawah berlaku, berdasar, dan bersumber pada norma yang lebih tinggi dan begitu seterusnya sampai pada suatu norma yang tertinggi yang disebut norma dasar. Hans Nawiasky iha ninia livru “Allgemeine Rechtslehre” argumenta katak tuir Hans Kelsen nia teoria, norma lei nasaun nian (selalu berlapis-lapis) sempre metin no metin liuliu norma sira iha kraik née aplika, bazeia ba, no mai husi norma sira néebé aas liu no nune'e mós ba nunee mós tóo norma néebé a’as liu mak hanaran norma báziku. Husi teoria Hans Nawiasky hatutan tan katak aleinde norma multi-layered no niveled, Norma legál

1) Staatsfundamentalnorm (norma fundamental negara)

2) Staatsgrundgezets (aturan dasar negara)

3) Formell Gezetz (undang-undang formal)

4) Verordnung dan Autonome Satzung (aturan pelaksana dan aturan otonom)

2.1.2.  Teoria Falsifikasaun Dokumentus

Aktu falsifikasaun[3] bele klasifika uluk liu iha grupu laran krime “penipuan”maibé laós aktu hotu falsifikasaun hotu née manipulasaun. Aktu falsifikasaun klasifika hanesan krime falsifikasaun, se ema ruma fó imajen kona-ba kondisaun ruma (Dokumentasaun) hanesan ema néebé iha orijinál ka lia-lo’os. Tanba dezeñu née mak ema ema seluk mós bosok no fiar katak kondisaun sira néebé deskreve ona ba sasán/ karta née lo’os ka orijinál. Falsifikasaun ba karta / Dokumentasaun sira akontese se konteúdu karta néebé la loos deskreve hanesan buat néebé lo’os. Definisaun ida-née luan liu, atu inklui tipu falsifikasaun hotu-hotu.

Adami Chazawi dehan krime falsifikasaun dokumentus née kontra ema ka krime kontrafeidade nuudar krime néebé iha natureza abreviasaun kontein estadu néebé la konta ka toman ho objetivu ida-née. Buat ruma néebé hateke ba li'ur hanesan La hanesan ho lia-loos.Tuir matenek-na'in Lisensadu ida, kriteriu falsifikasaun nian tenke buka tuir maneira néebé krime née komete. Aktu falsifikasaun néebé kontein iha kódigu penál hak tuir prinsípiu sira:

1.   Aleinde rekoñesimentu ba prinsípiu direitu atu garante lia-loos / autentisidade iha livru/dokumentus, aktu falsifikasaun ba dokumentus/livru tenke halo ho intensaun a’at.

2.   Tanba objetivu a’at née konsidera luan liu, tenke rekere katak arguidu tenke iha intensaun atu kria asumsaun ida ba buat ruma falsifikasaun née lo’os ka lo’os. Buat rua née implika iha provizaun sira relasiona ho kontra osan néebé define iha artigu 244 no kona-ba kontra hakerek / karta ne'ebé hakerek iha artigu 263 no 270, no mós konaba falsifikasaun naran / marka  kona-ba servisu Siénsia ka art nian iha artigu 380. Artigu sira-ne'e iha intensaun / objetivu báziku atu deklara númeru /letra sira néebé laos ho letra (artigu 244) ka "bandu" ka "orden atu uza" (artigu 253 no 263), maibé

2.1.3.  Teoria Responsabilidade Kriminal

Iha lia-ingles[4] responsabilidade kriminál refere hanesan responsibility, criminal liability. Konseptu responsabilidade kriminál tuir lolo’os, laós deit kona-ba lei, maibé mós kona-ba valór morál ka dignidade jerál néebé organizasaun ida adere ba. komunidade ka grupu sira iha komunidade laran, ida-née halo atu nune'e komunidade ka grupu sira bele responsabilidade kriminál hetan liu-hosi kumpre justisa. Responsabilidade kriminál mak forma ida atu determina sei ka lae suspeitu ka arguidu iha responsabilidade ba krime ida. saida mak akontese. Ho lia fuan seluk, responsabilidade kriminál mak responsabilidade kriminál ida formuláriu néebé determina se ema ida hetan liberdade ka hetan sentensa.

Tuir Roeslan Saleh responsabilidade kriminál define hanesan responsabilidade kriminál kontinua halo reproachu objetivu néebé eziste iha aktu kriminál sira no iha maneira ida subjetivamente kualifikadu atu hetan kastigu ba ninia hahalok. Saida saida mak signifika husi reproach objetivu mak aktu ida-néebé komete husi wma née nu'udar aktu bandu, aktu bandu ida. Saida mak signifika iha née mak aktu ida-néebé kontra ka bandu husi lei, tantu lei formál no lei materiál. Maski ida-née iha signifika ho reproachu subjetivu refere ba ema néebé halo aktu bandu, ka bele dehan katak reproachu subjetivu mak ema néebé halo ida-ne'e aktu bandu ka aktu ilegál sira. Bainhira nia halo halo aktu ida-néebé reprezenta ka aktu ida-néebé bandu maibé se iha ema née iha sala ida-néebé kauza irresponsabilidade depois responsabilidade kriminál ida née la bele eziste.

Tuir Chairul Huda katak baze ba aktu kriminál ida-née mak prinsípiu ida legalidade, enkuantu krime née bele hetan kastigu bazeia ba erru, ida-née signifika katak ema ida sei iha responsabilidade kriminál se nia halo ona aktu néebé sala no kontra lei. Iha tuir loloos, responsabilidade kriminál mak forma ida husi mekanizmu ne'ebé kria ona atu hatán ba violasaun ba aktu ruma néebé halo tiha ona konkorda ona.

2.1.4.Konseitu Análiza

          Analisa hanesan halo peskiza ba akontesimentu ruma atu hatene kondisaun néebé real, koinesimentu analisa laos hanesan peskiza deit, maibe née aktividade néebé planeadu no halao lolos no uza hanoin konseptu ne’ebé kritiku atu hetan resumu husi saida mak bele Aprosima.

          Menurut Dwi Prastowo analisis diartikan sebagai penguraian suatu pokok [5]atas berbagai bagiannya dan penelaahan bagian itu sendiri, serta hubungan

antar bagian untuk memperoleh pengertian yang tepat dan pemahaman arti keseluruhan.

          Analizasaun nia signifika hanesan halo kompozisaun ba sujeitu ruma ba parte sira ho variedade ne rasik.nomos iha relasaun entre parte sira atu iha komprensaun nebe’e los no komprensaun néebé konkretu ba signifikadu sira hotu.

          Menurut Wiradi analisis merupakan sebuah aktivitas yang memuat kegiatan memilah, mengurai, membedakan sesuatu untuk digolongkan dan dikelompokkan menurut kriteria tertentu lalu dicari taksiran makna dan kaitannya.

          Analisis hanesan aktividade ida néebe involve aktividade hili, interpreta, no halo klasifikasaun ba buat ruma tuir nia kriteria ruma no buka nia signifikadu no relasaun sira.

Menurut Nana Sudjana “Analisis adalah usaha memilah suatu integritas menjadi unsur-unsur atau bagian-bagian sehingga jelas hirarkinya dan atau susunannya.

Analizasaun hanesan esforsu hili integridade ruma sai hanesan elementu sira ou parte-parte sira néebé justu tuir hierarkia no forma sira

Husi Peritus nain sira nia hanoin kona-ba definisaun analiza hakerek nain halo konklusaun katak analiza uza hanoin ho konseptu hodi halo komparasaun néebé ho konkretu ba situasaun husi sistema direitu kolektividade néebé  hanesan mos parte integradu  néebé importânsia iha prosesu ka sistema hirarkia néebé justu.

2.1.5.Koseptu Dokumentus

          Dokumentasaun mak forma atividade ka prosesu sistemátiku ida hodi buka, uza, investiga, kompila, fornese dokumentu sira atu hetan koñesimentu, informasaun, no evidénsia, no fahe ba parte interesadu sira.

          Sulistyo Basuki, nia define dokumentasaun hanesan servisu ida atu halibur, no jere dokumentu literáriu sira néebé rejista atividade umanu hotu no néebé konsidera util hanesan materiál ba informasaun no esplikasaun kona-ba asuntu oi-oin.

          Paul Marie Ghislain Otlet Iha Konferensia Ekonomika Internasional iha 1905, Paulo Otlet argumenta katak "notiasaun kona-ba dokumentasaun" hanesan atividade espesiál ida iha prosesu, kolesaun, rekolla, armazenamentu no diseminasaun dokumentu sira.

          Tung Palan Nia argumenta katak konseitu dokumentasaun ne'e nu'udar rejistu auténsia néebé bele provadu no bele uza hanesan evidénsia tuir lei nia haree bainhira dokumentasaun née iha dadus kompletu no faktu sira

2.1.6.Konseptu Codigu Penal

Lei kriminál mak lei néebé regula asaun sira. bandu husi lei no se ema ruma viola ka haláo asaun no kumpre elementu aktu sira néebé regula ona tuir lei, sei aplika sansaun sira.

Tuir Moeljatno, Lei Penal nuudar parte ida hosi lei hotu-hotu néebé vigora iha nasaun ida, ne'ebé estabelese prinsípiu no regra sira hanesan.

1.   Determinasaun kona-ba asaun ne'ebé labele halo no bandu, akompaña husi ameasa ka sansaun sira ho forma kastigu nian seguru ba ema naran deit néebé viola bandu née

2.   Determina bainhira no iha dalan saida ba ema ne'ebé iha Violasaun ba bandu hirak-née bele impoin ka kastigu hanesan ameasa ona

3.   Determinasaun kona-ba oinsá bele aplika pena ne'e implementadu se iha ema néebé deskonfia viola bandu née

Se iha ligasaun ho komprensaun simples kona-ba siénsia direitu nian ho lei kriminál, bele define katak siénsia lei kriminál mak siénsia néebé esplika lei kriminál sira.

2.1.7.Prinsipiu Legalidade Direitu Penal

Hans Kelsen hatete katak justisa mak signifika justisa legalidade, néebé jeneralidade ida justu bainhira aplika tuir regra eskrita néebé regula regra née, no aplikasaun néebé hanesan iha kazu sira hanesan hotu. Prinsipiu legalidade harii ho objetivu ida lejitimiza lei iha podér governu nian atu nunée bele kria estadu ida Lei néebé signifika estadu bazeia ba lei; lei; asegura justisa no protesaun ba ema

 hotu-hotu néebé iha territóriu nasaun née nian néebé preokupa. Atividade estadu nian hotu-hotu bazeia ba lei ka iha kontestu Estadu Direitu Indonezia nian, liuliu Estadu Bazeia ba Pancasila no Konstituisaun néebé apoia lei ne'e direitu umanu no garantia sidadaun hotu hamutuk pozisaun iha lei no governu no tenke defende lei no governu ho la iha esesaun.

Prinsipiu legalidade iha direitu kriminál nu'udar prinsípiu importante tebes fundamentál tebes. Prinsipiu legalidade iha direitu kriminál importante tebes determina se bele implementa regulamentu lei kriminál ida ka lae husi krime néebé akontese. Entaun, se buat ruma akontese, krime, sei haree se iha ona provizaun legál ruma ka lae regula ida-ne'e no bele aplika regra sira néebé eziste ka lae husi krime néebé akontese.

2.1.8. Asumsaun

     Asumsaun signifika katak : Responde provijoriumente kona-ba topik Proposta-monografia mak hanesan “Analiza Juridiku Kona-Ba Falsifikasaun Dokumentus No Notasaun Tekniku Bazeia Ba Codigu Penal RDTL” los duni iha realidade social sempre mosu fenomenal social oin-oin, inklui mos falsifikasaun dokumentus. Ho ida ne’e hakerek nain atu halo identifika motivo saida mak influensia hodi nune individu refere bele komete iha kazu falsifikasaun dokumentus. No hakerek nain mos sei halo analiza klean liu tan kona-ba faze-faze hodi buka alternativa ba individu ne’ebé komete iha kazu falsifikasaun dokumentus.



KAPITULU III

METODOLOGIA PESKIZA

3.1.              Metodologia Peskiza

Métodu ne’ebé uza ba peskiza ida ne’e mak métodupeskiza kualitativu deskritivu. Signifika atu hetankonseitu ba problema ida ne’ebé deskreve ka hakerek kondisaun husi objetu peskiza iha tempu agora. tipu normative ne`ebé sei hare liu ba nia natureza peskiza sosiologia direitu, atripologia direitu, no lei ne’erasik. Tipu Normative ne`ebé sei hare liu ba nia natureza peskiza sosiologia direitu, atripologia direitu, no lei ne’e rasik

3.2.              Tipu  Peskiza

Tipu peskiza ne`ebe utiliza iha peskizasaun ne`e, atu hatur lolos natureza husi peskiza ne`e rasik maka peskiza juridiku normativu.

3.2.1. Tipu Abordajen Jurídiku

Pesquisa juridika presiza mos tipu abordazen maka hanesan tipu abordazen legal ((Statute Approach)), tipu abordazen kazu (Case Approach), tipu abordazen historia (pendekatan historis), tipu abordazen comparative (pendekatan perbandingan) no mos tipu abordazen conceitual (conceptual approach)Atu dezenvolve no halo diskusaun ba problema pesquisa ida ne’e, hakerek nain utilize tipu abordazen juridika maka hanesan tuir mai ne’e;

1)   Tipu abordazen legal (Statute Approach) maka hanesan sistemiza pesquisa bazeia ba lei no regulamento sira ne’ebé maka relevante ho mekanismu no   prosesu Divorsio bazeia ba Konstituisaun Republika Demokratik Timor-Leste.

2)   Tipu abordazen Conceitual (conceptual approach), tipo abordazen ne’ebé maka atu deskobre konseitus ne’ebé relevantes ho mekanismu no prosesu Divorsio bazeia ba Konstituisaun Republika Demokratik Timor-Leste.

3.2.2.Fontes Materia Direitu

Fontes materiál ba iha peskiza ida ne’e hanesan fontes materiál Lei ne’ebé bai-bain peskizadór uza hodi halo peskiza no sei bazeia ba rezultadu ne’ebé iha. Peskiza ne’ebé peskizadór uza kona-ba regra lei no material ne’ebé no iha relasaun ho problema ne’ebé  iha, sei fahe ne’ebé iha klasifikasaun tolu (3) maka hanesan: tipu material direitu mak hanesan material direitu primária, materiál direitu sekundária no material direitu tersiáriu.

3.2.3.Material Direitu Primáriu

Materia Direitu Primaria hanesan material Direito ida ne’ebé mai ho natureza vinkulativa maka hanesan tuir mai ne’e:

a)    Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, (KRDTL).

b)   Codigu Penal

c)    Codigu Prosesu Penal

3.2.3.1.       Material Direitu Sekundáriu

Materia Direitu Sekundariu injeralmente mai husi literatura ne`ebe relevantes no doutrina no mos pensamentu ka jornal signifiku sira ne`ebe publikasaun husi etapa ba etapa.

3.2.3.2.       Material Direitu Tersiáriu

Materia direitu terseiru bele mai husi internet, eletronik book, no mos situs-situs ne`ebe iha hodi bele sai nu`udar referensia atu fortifika elaborasaun iha peskiza.

3.2.4.Teknika Halibur Materia Direitu

Teknik halibur materia direitu hanesan meius ida hodi peskizador utiliza hala`o investigasaun ba materia direitu ne`ebe relevantes tuir problema juridika.Teknika halibur materia direitu mos iha relasaun ho tipu abordagen no fontes materia primariu no sekundariu hodi nune`e materia direitu sufisiente hodi hala’o analiza.

3.2.5.Teknika analiza material direitu

Teknika analiza material direitu depois hala’o tiha halibur materia direitu foin bele halao analiza atu hetan argumentasaun ikus ho resposta ba problema juridika ne’ebé iha. Analiza materia direitu iha peskiza juridiku normativo ida ne’e hakerek nain uza metodu analiza deskriptiva, signifika katak hakerek nain halo analiza-deskripsaun ba regulamentu no Lei ne’ebé aplikavel no halo mos analiza ba iha Teoria de Direitu ne’ebé iha relasaun ho problema juridiku.

 

 


BIBLIOGRAFIA

 Prof. Dr. J. E. Sahetaty,S.H.,M.A (1999) Hukum Pidana Indonesia, Surabaya

Dr. Munir Fuady, SH,.M.H.  Teory- Teory Besar dalam hukum, (Grand Theory)

Prof. Dr. Jur. Andi Hamzah  Hukum acara Pidana Indonesia edisi kedua Sinar Grafika

Jl. Dewi Sartika   Kamus Hukum Indonesia  edisi kedua. Pt pustaka

Konstituisaun kódigu Penal Timor-Leste

Konstituisaun Kódigu prosesu Penal Timor-leste

TT:http://telingasemut.blogspot.com/2016/03/teori pemidanaan.html  

I.             LIVRUS

II.           LEIS NO REGULAMENTU

1.   Codigu Penal

2.   Codigu Prosesu Penal

III.         INTERNET

1.   Www.Dot.Com,

 

 

 

 

 



[1] Teoria Peraturan Perundang-Undangan Oleh Nijnatual Huda Dan R. Nazrian Cetakan II Desember 2019, Halaman 4. Pembentukan Teori Peraturan Perundang-Undangan Mikael Frans Berry

[2] Ibid

[3] Htt//Www Golbu 27 Blogspot Com/2010, Tindak Pidana Terhadap Pemalsuan Html Di Akses Pada Tanggal 2 Desember 2023.

[4]  Roeslon Saleh, pikiran- pikiran tentang pertangon jawaban. Pidana cetakan pertama, Jakarta, Ghalia, Indonesia hlm 33

[5] Aris Kuniawan 13 Pengertian analisis menurut para ahli, tersedia http: //www, guru pendidikan.  Com / 13- penelitian  analisis para ahli ; - didunia/, di akses pada tangal 6 april  2016